Metalurgija

Metalurgija

 

Primena tehničkih gasova u metalurgiji, kako u crnoj i obojenoj, tako i u industriji nemetala, nalazi danas široku primenu i postaje sastavni deo tehnološkog procesa. Ovo se ostvaruje kroz čitav niz značajnih pozitivnih efekata:

  • smanjenje utroška energije

  • mogućnost primene jeftinijeg oblika energije i sirovina

  • viši kvalitet tehnološkog postupka

  • veća fleksibilnost u radu

  • veći proizvodni kapaciteti

  • niži specifični troškovi proizvodnje

  • bolji kvalitet proizvoda

  • efikasnija primena mera zaštite životne sredine.

Kiseonik se koristi za intezifikaciju procesa sagorevanja u industrijskim pećima za proizvodnju metala i nemetala.

U procesu rafinacije metala koriste se argon i azot.

U termičkim obradama metala (cementacija, karbonitriranje, nitriranje i žarenje) primenjuju se inertni gasovi azot i argon. Oni stvaraju zaštitnu atmosferu i imaju zadatak da u pećima spreče neželjene reakcije atmosfere iz peći sa materijalom koji se termički obrađuje.

Ovi gasovi, upotrebljeni sami ili u smešama, mogu dati neutralnu ili reakcionu atmosferu.

U industriji stakla primena kiseonika je u procesu topljenja i plamenog poliranja staklenih proizvoda. Azot kao zaštitni gas i vodonik za stvaranje redukcione sredine neophodni su u proizvodnji ravnog stakla.

Radi poboljšanja toplotne izolacije, argon, kripton i ksenon primenjuju se u proizvodnji izolovanih staklenih okana.

U metalurgiji obojenih metala (bakar, aluminijum i olovo) tehnički gasovi se primenjuju u mnogim procesima proizvodnje i prerade ovih metala i to:

  • kiseonik u procesu sagorevanja

  • azot i vodonik u termičkoj obradi

  • azot, argon i kiseonik u postupcima rafinacije.

 

GVOŽĐE I ČELIK

Naredni tekstovi opisuju različite korake u procesu proizvodnje gvožđa i čelika, kao i primenu gasova prilikom toplotne i termičke obrade metala. Pored gasova potrebnih za proces, Messer Tehnogas Vam nudi dugogodišnje iskustvo profesinalnog osoblja koje, neprestanim usavršavanjem, prati svetske trendove u industriji.

 

LIVNICE

Još od 5000. godine p.n.e. bakar i zlato su se koristili za livenje različitih predmeta, dok je livenje gvožđa započeto 500. godine p.n.e. Danas, livnice obojenih metala širom sveta godišnje proizvode oko 20 miliona tona. Godišnja proizvodnja sivog livenog gvožđa, temper liva, nodularnog liva i livenog čelika je oko 70 miliona tona sirovih i gotovih komponenti za industriju automobila, inženjering, brodogradnju, hidrauliku i građevinsku industriju.

Ovde ćemo govoriti o livenju gvožđa i čelika. Glavna sirovina za proizvode je reciklirani otpadni metal i sirovo gvožđe.

 

Metalurgija

Izdavač Imovine

dipl.maš.inž. Zoran
Nikolić
Rukovodilac za nove primene-metalurgija i druge ATA

Industrijski gasovi

Industrijski gasovi